DezenvolvimentuTVnewsUma

UE NO TIMOR-LESTE LANSA SEGUNDU PROJETU KONA-BA HASA’E REZILENSIA BA DEZASTRE

91
×

UE NO TIMOR-LESTE LANSA SEGUNDU PROJETU KONA-BA HASA’E REZILENSIA BA DEZASTRE

Share this article
UE No Timor-Leste Lansa Segundu Projetu Kona-Ba Hasa’e Rezilensia Ba Dezastre.

Dili, 29-02-2024, (TVDJ)-Governu Timor-Leste liuhusi Ministériu Interior no Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl no Autoriadade Nasional Protesaun Sivíl (APC), halo parseira ho Uniaun Europeia (UE), Komunidade pasifiku (SPC), ofisialmente lansan implementasaun projetu seguransa no rezilénsia iha pasifíku ba faze daruak iha Timor-Leste iha Salaun Autoridade Protesaun Sivíl Caicoli Dili.

Tuir Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl, Domingos Mariano Reis hateten objetivu husi lansamentu projetu ne’e atu hametin rezilensia no preparasaun ba dezastre sira iha illa pasífiku laran tomak, no projetu refere hetan fundu husi Uniaun Europeia.

“ohin lansamentu ba segundu projetu hodi hatudu komprimísiu unifikadu atu proteje komunidade  husi dezafiu ne’ebé hamosu dezastre naturál no mudansa klimátika, projeitu ne’e hetan apoiu husi Uniaun Europeia liuhusi governu republikanu FIJI ba primeira rejilensia komunidade ba dezastre iha Timor-Leste ho montante 550,000 Euro, ekivalensia ba dollar Amerikanu hetan miliaun 662,000 USD,  hanesan kontinuasaun ida husi esforsu dahuluk nian ne’ebé hahú husi, hamenus impaktu dezastre iha rejiaun ne’e.” Dehan Sekretáriu Estadu

Nia hatutan katak projetu ne’e nia durasaun tinan rua liuhusi fundus refere sei aloka ba atividade protesaun husi dezatre naturais sira liliu hodi haree ba iha komunidade sira husi nivél Aldeia ba Munisípiu no haree ba iha eskola sira.

“Projetu nia durasaun tempu ne’e por volta tinan rua (2) ho fundus ne’ebé mensiona, fundus ne’e sei aloka ba, primeiru hanesan  mitigasaun, prevensaun, redusaun risku dezastre iha Timor-Leste ho indikadores rua ; indikadores primeiru mak komunidade hahu husi Aldeia ho Munisípiu sira tarjetu ba komunidade jerál no indikadores segundu maka eskola sira hahu husi ensinu primaria ho ensinu sekundaria ho tarjetu ba estudante.” Dehan Nia

Nia afirma kontribuisaun sidadaun hotu ne’e importante sai hanesan save ida hodi bele lori susesu ba Timor-Leste ida ne’ebé seguru husi dezastre. Kontribuisaun ba komunidade ne’e mínimu tenke iha koñesimentu kauza dezastre sintomas ka siensia dezastre, oinsá  atu prevene, oinsá atu kuidadu bainhira sira hetan dezastre, sira rasik bele responde hodi bele asegura sira nia aan husi fatin risku ba fatin ne’ebé seguru.

Iha fatin hanesan reprezentantea Uniaun Europeia (UE) ba Timor-Leste, Sr. Christoph Sorg fahe ninia hanoin kona-ba inisiativa husi projetu, sira ne’e refleta husi dezafiu ne’ebé Timor-Leste hasoru durante siklon tropical seroja iha tinan 2021 no fó enfase ba projetu ne’e nia papél atu hametin rejiaum sira nia rezilensia. No projetu BSRP II reprezenta ita nia ita-nia esperansa koletiva no relizensia, ho objetivu atu hametin ita-nia preparasaun no resposta ba dezastre sira.

 

Reportajen Estefania & Nelfiano

Foto Nelfiano

Deixe um comentário

O seu endereço de email não será publicado. Campos obrigatórios marcados com *