DezenvolvimentuUma

MAPPF Komemorasaun Loron Ai-Han Mundiál

72
×

MAPPF Komemorasaun Loron Ai-Han Mundiál

Share this article
Ministru Agrikultura Pecuária, Pescas e Floresta (MAPPF), Marcos da Cruz, (Imajen Tomás dos Santos).
Ministru Agrikultura Pecuária, Pescas e Floresta (MAPPF), Marcos da Cruz, (Imajen Tomás dos Santos).

DILI,16/10/2023 (TVDJ) -Komemorasaun loron Ai-han Mundiál ho tema ” Conserva Bee no Ai-han nutritivu ba ema hotu”. Servisu hamutuk hodi konserva bee atu bele proteje rekursu umanu iha Timor-Leste. Komemorasaun ne’e realiza iha Centru Convenção de Dili.

Tuir Ministru Agrikultura Pecuária, Pescas e Floresta (MAPPF), Marcos da Cruz hateten Komemorasaun loron Ai-han Mundiál ne’e  hodi bele  konserva Bee no Ai-han nutritivu ba ema hotu, nomós halo protesaun ba bee matan sira.

“Komemorasaun loron Mundial ida ne’e hodi bele konserva ita nia bee, hodi hodi bele proteje rekursu umanu atu bele produz ai-han ba ita-nia polulasaun  ne’ebé agora dadaun ne’e hamutuk 1.3 Milloens. Tanba sei halo protesaun ba bee matan  sira husi área florestal nian, no halo koperasaun di’ak ba ema hotu, atu proteje bee, liu-liu bee sira iha mota laran,  atu bele fornese ba ita nia  natar no toos,  hakiak animal, nomós ikan sira. Presiza mós povu rasik atu bele fó kontribuisaun no servisu hamutuk atu labele, labele tesi ai-arbiru, nomós labele halo desflorestasun ba ai-horis sira. Husu mós ba agrikultura sira halo dezenvolvimentu ba iha àrea setór Agrikultura nian, hodi bele utiliza bee  hodi bele produzal aihan rasik”, dehan MAPPF  Marcos da Cruz iha CCD.

Nia esplika , iha tinan 2015, halo ona estudu barazen bee nian, mota hamutuk sanulu-resin-lima(15), iha mota ne’e  fatin tolu ne’e mak  hanesan, Munisípiu Ainaro, Same, Manatutu, hodi halo estudu tenkniku, hodi bele halo kontrusaun ba barajen bee nian, no sei kontinusaun halo estudu nafatin ba mota sira seluk atu bele deteta halo bele halo kontrusaun nomós sei halo estudu ba iha eskema Irigasaun atu bele halo kanalizasaun nivel bee nian hodi bele fahe ba natar sira. Nune’e nafatin sei buka hodi aumenta produsaun ba sosidade sira, nomós  presiza ema hotu nia kontribuisaun, hodi buka meius  nafatin proteje bee matan sira.

Enkuantu komemorasaun loron mundial ne’e atu konserva bee matan sira presiza servisu hamutuk hodi bele proteje rekursu umanu sira,  nomós presiza halo kolaborasuan  ho parte , ONG, Floresta, Ambiente, Obras pública, Ajensia nomós setór privadu sira.

Reportajen : Tomás dos Santos

Editór : Ekipa TVDJ

Deixe um comentário

O seu endereço de email não será publicado. Campos obrigatórios marcados com *