DezenvolvimentuDireto UmanuPolítikaUma

KONSELLU ASESÓRIA INTERNASIONAL NAI’N 9 HO CNC HALO DIALOGU HO VÍTIMA SOBREVIVENTE

8
×

KONSELLU ASESÓRIA INTERNASIONAL NAI’N 9 HO CNC HALO DIALOGU HO VÍTIMA SOBREVIVENTE

Share this article
Konsellu Asesória Internasional Nai'n 9 Ho CNC Halo Dialogu Ho Vítima Sobrevivente

Dili, 03 Jullu 2024 (Média Democracia)-Centro Nacional Chega realiza dialogu ho Vitima no sobrevivente sira ho tema “VIOLASAUN DIREITUS UMANUS NO REPARASAUN BA VÍTIMA SIRA”, atividade ne’e realiza iha Salaun Konferensia CNC.

Hugo María Fernandes, Diretór Ezekutivu Centro Nasional Chega hateten, Ohin loron datoluk Enkontru anuál ne’ebé mak Sentru Nasionál Chega (CNC) halo ho membru konsellu asesória internasionál sira, ne’ebé nomeia husi Primeiru Ministru hodi enkontru tinan ida dala ida ho Chega atu rona progresu servisu CNC nian.

“Ohin ita halo Enkontru ida ne’e ho Vítima sobre Vivente sira ne’ebé husi konflitu nian hodi rona direitamente kona-ba saida mak durante ne’e Chega halo ona, saida mak Vítima sira hanoin katak di’ak ona, saida mak Vítima sira hanoin tenke hadia di’ak liután no saida mak Vítima sira presiza atu aumenta, nune’e ohin loron sei rona husi Vítima sira saida mak sira nia espetativa mai iha sentru Chega hodi nune’e membru konsellu asesória internasionál sira ne’e bele halo fali rekomendasaun mai iha Chega, konsellu administrasaun nomos konsellu diretiva oinsá mak responde ba kestaun sira ne’ebé Vítima sira hato’o.” Dehan Diretór Ezekutivu Chega Husi Maria Fernandes iha Ex Komarka Balide

Iha loron 01 fulan Jullu Membru Konsellu  iha Chega hodi rona orientasaun sira nune’e horseik sira ba Enkontru ho Primeiru-Ministru no Vise-Ministru Asuntu parlamentár hodi rona orientasaun jerál nune’e ohin realiza dialogu ne’e hodi hakarak rona preokupasaun husi Vítima sira.

Diretór ne’e informa Membru konsellu hamutuk na’in 9 ne’e nomeasaun husi Primeiru-Ministru, ne’ebé iha kategoria 2 hanesan, Primeiru sira ne’ebé iha tempu naruk husi Timor ukun an nu’udar ativista halo movimentu boot iha sira nia rain hodi apoiu ita-nia ukun rasik-an. Segundu ema ida ne’ebé mak peritu iha sira nia mundu akademia, ida-tan tanba sira koñesidu entaun sira koñesidu naran boot la’ós iha sira nia rain maibé iha mós rai sira seluk.

“Entaun ida ne’e bele tulun sentru Chega hodi bele halo servisu iha rai liur barak liután, nain 9 ne’e husi Indonézia, Malaizia, Cambodia, Filipina, Koimbra Portugál, Canada, Áfrika Súl, Japaun, Perú, sira ne’e desde tempu luta ba libertasaun ne’e sai hanesan Ativista no apoiu ita nia sosiedade sivil sira, balu Péritu no balu Profesór husi universidade. Sira ne’e nomeia ba tinan 3 no sira mai Enkontru iha ne tinan ida dala ida no governu la selu salariu ba sira maibé sira servisu voluntariu de’it ita so selu de’it sira nia viajen.” Diretór Chega Informa

Intensaun husi Enkontru ne’e oinsá mak hetan tan ideas no rekomendasaun barak husi Vítima sira kona-ba Progresu sira oinsa atu aumenta servisu ka atu hadia buat seluk tan ne’ebé durante ne’e seidauk halo nune’e hakarak atu rekomenda mai CNC atu halo tan.

Iha fatin hanesan sobreviventes Maria Isabel da Silva iha intervista hateten katak, hanesan vitima husi violasaun sexual iha tempu okupasaun indonesia no dadaun ne’e nia hamahan aan iha asosiasaun Klibur Trilampu hamutuk ho NGO AJAR, CNC.IP  no Asosiasaun Prizoneiru Politiku husu ba governu atu bele rekonese sira nia kontribuisaun ba luta iha tempu pasadu.

“Ami hanesan vitima husi violasaun sexual iha tempu pasadu 1974 too 1999 ne’ebé mak ami hamahan aan iha asosiasaun klibur trilampu hodi halibur feto vitima maluk sira husi munisipiu hotu-hotu inklui RAEOA, agora dadaun servisu hamutuk ho ajar CNC asosiasaun vitima no asosiasaun prizoneiru politiku ninian hodi hala’o no identifika maluk sira ne’ebé sei hela iha area rurais liu ne’ebé mak seidauk asessu ba informasaun sira ne’e, no ami mós foti ona dadus barak oinsa atu bele hatoo ba governu hodi bele dignifika ami nia partisipasaun funu hanesan vitima, hanesan mos sidadaun iha pais ida ne’e atu nune’e bele hetan netik preparasaun husi governu no rekonesimentu ba ami nia kontribuisaun hanesan vitima ba iha prosessu funu iha tempu pasadu. Dehan sobreviventes Maria isabel da Silva

Sobreviventes ne’e salienta tan katak dadaun ne’e sira hamutuk ho NGO sira hodi kria programa ida ho naran “BUKAE” hodi halo identifikasaun ba vitima sira iha area rural hodi bele asessu ba informasaun nune’e bele hetan apoiu husi parte relevante.

“Agora dadaun ami hamutuk ho NGO Hakbit no AJAR hodi hala’o ami nia programa ida “BUKAE” ne’ebé mak atu hetan apoiu husi JSF NGO ne’ebé apoiu ami atu bele halo reparasaun provizoria ba vitima sira ne’ebé mak nesesita tebes ajuda hanesa, Saude no nesesidade balun ne’ebé presiza no oan sira bele asessu ba edukasaun nune’e bele kontinua sira nia estudu. Hatutan Nia

 Sobreviventes ne’e mós husu governu Timor-leste atu Rekoñes sira nia kontribuisaun ba luta hanesan vitima tanba momentu prosesu funu naruk ami hetan violasaun barak, tuir lei internasional bainhira vitima ne’ebé mak hetan violasaun iha prosessu funu no autór ne’ebé halo krime ne’e tenke responsabiliza ou ninia nasaun tenke responsabiliza.

Nia salienta iha dekretu lei 48 mandatu Sentru Chega nian oinsá atu tau matan ba sobre Vivente sira, durante ne’e Chega halo servisu barak hanesan halo Uma, halo tratamentu saúde, fó bolsu estudu ba vítima nia oan sira, apoiu ekonomia umanitária no buat barak mak Chega halo

Hugo Maria Fernandes Deklara Iha semana kotuk CNC inagura uma hamutuk 18, ida iha Au-hun, Kuluhun no ikus liu iha Aissirimou, iha tinan ida ne’e Chega iha planu atu harii uma 2 ka 3, nune’e kona-bá bolsu estudu CNC halo ona iha etapa primeiru CNC rasik mak fó bolsu estudu no agra kolabora ho FDCH hodi fó tan bolsu estudu ba vítima Sobrevivente sira nia oan.

“Maibé ita mós halo hela esforsu ho governu liu-liu Ministeriu balun ne’ebé iha programa halo uma, depois iha parseria ida entre Sentru Chega ho Ministériu relevante, nune’e sira halo uma ba sobrevivente no atribui ba sira. Kona-ba bolsu estudu hanesan uluk CNC halo ba ema nain ida, maibé agora tinan ne’e CNC halo Akordu ho FDCH iha ema nain 27 Vítima nia-oan sira mak sei hetan bolsu estudu refere .”  Hugo Deklara

Reportajen : Basílio & Estefania

Foto : Estefania

Deixe um comentário

O seu endereço de email não será publicado. Campos obrigatórios marcados com *