PolítikaUma

J12 Novembru Selebra Semináriu Nasionál Hodi Hanoin Hikas Juventude Sira-nia Luta Iha Masakre Santa Kruz 1991

44
×

J12 Novembru Selebra Semináriu Nasionál Hodi Hanoin Hikas Juventude Sira-nia Luta Iha Masakre Santa Kruz 1991

Share this article
Jerasaun 12 Novembru 1991 selebra semináriu nasionál, (Imajen : Jacinto A. Soares).
Jerasaun 12 Novembru 1991 selebra semináriu nasionál, (Imajen : Jacinto A. Soares).

Dili, (TVDJ) – Jerasaun 12 Novembru 1991 selebra semináriu nasionál ho tema, Ho Espíritu 12 Novembru 1991 Promove Kreatividade no Pensamentu Krítiku Foinsa’e, Hodi Harii Sosiedade Kontribuente no Inkluzivu. Semináriu refere hodi hanoin hikas Juventude Loriku Aswain sira-nia luta iha Masakre Santa Kruz 1991 nian,  nune’e ho espíritu aten brani, unidade no objetivu ida de’it ne’ebé mak joven sira  ohin loron nian banati tuir hodi kontribui ba prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste nian.

Iha abertura reprezentante Prezidente Repúblika (PR), Xefe Kaza Sivil Prezidénsia Repúblika, Jesuina Maria Ferreira Gomes, hato’o  mensajen PR nian kona-ba selebrasaun loron Masakre Santa Kruz 12 Novembru 1991, iha tinan ida ne’e nian ne’ebé hateten katak, 12 Novembru loron ida importante iha istória Timor-Leste nian, tanba iha loron refere mak loke mundu nia matan kona-ba luta Timor-Leste nian.

“Ohin ita la’os komemora de’it dinamizmu no promesa futuru nian ne’ebé joven sira iha, maibé hanoin hikas mós sakrefísiu no korajen hahú husi sira ne’ebé mai antes ita,  partikularmente iha 12 Novembru 1991. Masakre iha Semitériu Santa Kruz husik hela kanek iha ita nia istória koletiva, maibé iha tempu hanesan sai hanesan testemuňa ida ba espíritu indomavel no luta hodi hetan liberdade ne’ebé karakteriza juventude Timoroan sira”, dehan PR liuhusi nia mensajen ne’ebé lee husi Xefe Kaza Sivil iha Palásiu Nobre Lahane, Dili, iha Tersa (07/11/2023).

Nia hatutan juventude ohin loron tenke unidade, promove ambiente respeita malu nune’e kontribui ba prosesu dezenvolvimentu nasaun nian.

“Juventude Timor-Leste iha responsabilidade no oportunidade atu lidera mudansa iha setór oin-oin husi sosiedade nomeadamente iha transformasaun família nian, komunidade, autoridade no organizasaun sira, ne’ebé iha poder atu forma Timor-Leste ida próspero, inovadór, kreativu, empreendedór pásifiku no teleránsia. Aleinde ne’e impotante husi sidadaun ida ativa no konsiente ne’ebé liuhusi koňesimentu sientífiku no tékniku inklui valór morál, étiku, disiplina no relijiozu sira. Juventude mak forsa hodi promove ambiente ho respeita ba malu, la’o tuir lei sira no protesaun ba direitu no liberdade fundamentál sira, liu-liu hirak ne’ebé vulneravél”, hateten PR.

Iha fatin hanesan Prezidente Komite 12 Novembru Gegorio Saldanha, hateten katak 12 Novembru hanesan fatór determinante ba povu Timor-Leste, tanba iha tinan 32 liubá joventude Timor-Leste kaer liman hodi hakat hasoru kilat musan nia kroat hodi hanoin ida de’it katak, Mate Ka Moris Ukun Rasik Aan.

“12 novembru hanesan ezizensia ida determinante tanba primeiru hahú marka unidade nasionál ida konkretu liu iha ailaran, iha rai liur, tanba ne’e 12 novembru sai hanesan fatór determinante habadak ona independénsia”, dehan Gregorio.

Semináriu ne’e hetan apoiu husi Ministériu Juventude Desportu Arte no Kultura, marka prezensa husi Ministru Juventude Desportu Arte no Kultura, Nélio Isaac Sarmento,  Xefe Kaza Xivil, Jesuina Maria Ferreira Gomes, Prezidente Komite 12 Novembru, Grigorio Saldanha,  Prezidente Komisaun Reguladora Arte Marsiál, Octávio da Conceicão. Enkuantu partisipantes sira husi estudante no juventude sira.

Reportajen: Jacinto A. Soares

Editór: Ekipa TVDJ

Deixe um comentário

O seu endereço de email não será publicado. Campos obrigatórios marcados com *