Direto UmanuEdukasaunUma

DIREITU BA FETO HODI PARTISIPA IHA VIDA POLÍTIK

39
×

DIREITU BA FETO HODI PARTISIPA IHA VIDA POLÍTIK

Share this article
Hakerek-Nain Artigu Ne’e Husi Munisípiu Ainaro Postu-Administrativu Hato-Udo Suku Leo-Lima ho Naran Nelson Barros Pereira Xavier

Hakerek-Nain Artigu “DIREITU BA FETO HODI PARTISIPA IHA VIDA POLÍTIK “  Ho Naran Nelson Barros Pereira Xavier Husi Munisípiu Ainaro Postu-Administrativu Hato-Udo Suku Leo-Lima 

Timor-leste istorikamente tuir defaktu ne’ebé mak iha proklama nia independénsia iha loron 28 fulan novembru tinan 1975, sai hanesan rekoñesimentu ida hakerek ona iha konstrituisaun RDTL artigu 1 iha nia númeru 2 ko’alia kona-ba” Loron 28 fulan Novembru tinan 1975 maka loron Proklamasaun Independénsia Repúblika Demokrátika Timór-Leste nian.  Depois restaura fila fali nia independénsia iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002 dejuridikamente Timor sai hanesan estadu ida soberanu no independénsia hari’i husi vontade popular.

Iha invazaun Indonézia durante tinan 24 feto Timor-oan barak mak hamahan an direita iha polítika liu-husi organizaun no kuadrus partidu nian hodi luta kontra aktus imoralidade ne’ebé mak halo husi okupasaun illegál Indonézia. Involvimentu feto iha vida polítika hahú kedas husi luta ba libertasaun rai ida ne’e nian, feto sira ezerse nia liberdade no direitu tomak hodi kontribui ba emansipasaun feto iha tempu difisil nia laran, hanesan ita hatene iha OPMT momentu ne’ebá organiza husi ita-nia heroina Rosa Filomena Bonaparte Soares “Muki” hanesan sekretária hodi lidera orgaun ida ne’e nu’udar funsionamentu kolektiva.

Direitu ba feto nia partisipasaun iha vida polítika iha Timor hahú kedas husi revolusaun dos cravos nune’e loke espasu no liberdade ba partidu polítiku sira hodi einkaixa feto sira ho involve direitamente hodi deside futuru ida di’ak-liu ba Timor-Leste. Bainhira Timor-oan sira hanoin atu hari’i partidu iha Timor iha 1975 maioria partidu mak la konsidera feto nia direitu no seluk mós hakarak feto sira tenke sai konservadora iha klase segundu nune’e bele subordiña sira nia-an ba mane sira. Iha sorin seluk FRETILIN de’it mak konsidera luta feto no ezisténsia feto mak sai hanesan parte integrante ida luta ba libertasaun nasionál.

Istória badak ida ne’e sai hanesan fontes interesante ida, fó direitu tomak no oportunidade ba feto sira hodi dedika sira nia-an ba iha desizaun hotu ho kualker formas iha aspetu hotu-hotu, liuliu iha partisipasaun vida polítika nune’e bele kria balansu entre feto no mane tuir dalan legal demokrásia nian.

Direitu ba feto sai hanesan sasoin ida ba justisa sosiál no save fundamentu, garante igualidade no dignidade ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian. Oportunidade no promove liberdade ba feto sira ho direitu tomak hodi goza sira nia vida moris iha era modernizasaun ida ne’e valor bo’ot tebes. Feto sira nia direitu fundamental la’os de’it iha aspetu ida ka rua. Hasa’e kreabilidade feto no mane hanesan iha sosiedade nia le’et iha aspetu Polítika, Ekonómia, Sosiál no kultura.

Lei sira garante no proteje direitu ba feto nia partisipasaun no involvimentu iha sosiedade, moris igualidade sein diskriminasaun. konstituisaun “Artigu 17 (Igualdade ba feto no mane) númeru 1. Feto no mane iha direitu no obrigasaun hanesan iha moris família, kulturál, sosiál, ekonómiku no polítiku nia laran”. Artigu ida ne’e fó oportunidade ba feto sira ho direitu fundamental atu partisipa iha aspetu hotu, liuliu estabelese sira nia-an iha vida polítika tuir direitu no liberdade.

Direitu sai hanesan normas ka regulamentu ida moris hamutuk iha sosiedade nia laran, hodi orienta sosiedade nia moris ho hahalok di’ak no aat tuir regra ne’ebé mak iha, moris iha responsabilidade, liberdade no justisa nia-laran. Partisipasaun hanesan elementu ida atu ema hotu-hotu hola parte ka partisipa iha atividade saida de’it.

Tuir definisaun ne’ebé halo husi Peter L. Berger hateten katak “Partisipasaun nu’udar elementu importante ida husi demokrásia, katak feto sira nia esperansa mak liu-husi sira nia kapasidade atu hatene sira nia an”. hanoin ida ne’e bele enkoraja feto sira hodi dedika sira nia-an iha vida polítika.

Peter L. Berger “Partisipasi merupakan salah satu elemen penting dari demokrasi, bahwa harapan perempuan ini melalui kapasitas untuk tahu diri sendirinya”.

Polítika hanesan instrumentu ida atu ema utiliza bele atinje nia objetivu sira, tuir saida mak nia espekta no halo implementasaun iha nia asaun prátika liga ho atividade polítika. Miriam Budiardjo fó definisaun ba “polítika mak atividade oin-oin iha sistema polítiku (estadu) ne’ebé envolve prosesu determinasaun no objetivu sira sistema nian no implementasaun objetivu sira-ne’e”.

Miriam Budiardjo: Politik adalah berbagai kegiatan dalam suatu sistem politik (negara) yang mencakup proses menentukan tujuan-tujuan dari sistem itu dan melaksanakan tujuan-tujuan tersebut.

Sistema polítiku sai hanesan atividade ka arte ida ba mane ka feto nu’udar sidadaun ida hodi envolve iha laran, atu foti desizaun sira tuir objetivu ne’ebé mak iha, ida ne’e sai hanesan kompeténsia ida. Iha nasaun ne’ebé de’it atu halo determinasaun ka implementasaun programa ruma iha dezenvolvimentu tenke iha polítika ida ke di’ak no nia benefisiu ba bein komum.

Partisipasaun feto iha vida politika ne’e esensiál tebes hodi promove feto iha vida politika atu bele ezerse sira-nia hanoin no matenek sira iha area públiku, oportunidade di’ak iha vida politika no liga ba sistema demokrásia ne’ebé mak nasaun Timor-Leste uza. demokrásia representativu ne’ebé Timor-leste adopta ho lei ne’ebé mak hakerek ona iha konstituisaun ida ne’e sai mata-dalan ba feto sira hodi envolve an direita iha partidu polítika sira ho livremente laiha limitasaun husi sidadaun seluk.

Partisipasaun polítku nu’udar karakterizasaun ida iha sistema modernizasaun polítiku iha demokrásia liberal, fó direitu ba ema hotu atu eleitu nia an no mós bele hili ema seluk sai lider hodi jere administrasaun estadu nian. Sidadaun hotu iha direitu foti desizaun ka bele halo krítika ba polítiku governu nian, karik laiha benefisiu ba povu no sente afeita direitamente ba pessoál. Sistema demokrásia fó dalan ba sidadaun se de’it atu halo justifikasaun ba kualker formas, sai baze fundamental ba involvementu sidadaun hodi partisipa iha desizaun polítika, ekonómia, dezenvolvimentu baze no nasionál.

Tuir Herbert McClosky, ne’ebé define asuntu partisipasaum polítika mak atividade voluntáriu sidadaun sira-nian liuhusi ne’ebé sira hola parte iha prosesu hili ukun-na’in sira, no diretamente ka indiretamente, iha prosesu formasaun polítika jerál.

Herbert McClosky, mendefinisikan partisipasi politik sebagai kegiatan sukarela warga negara yang dengan cara ikut serta dalam proses pemilihan pemimpin, dan secara langsung maupun tidak langsung ikut serta dalam proses pembentukan kebijakan umum.

Argumentasaun husi Herbert nian eleborador fó nia espetativa katak partisipasaun polítika bele akontese iha forma oin-oin, hahú husi votasaun iha eleisaun jerál to’o demonstrasaun no protesta. Importante atu nota katak partisipasaun polítika la’ós de’it limitadu ba atividade formál sira, maibé akontese iha forma informál no espontanea tuir prosesu polítika ne’ebé mak dezenvolve an kada minutu.

Desizaun polítika relevante tebes ho kapasidade ema ida nian atu bele influénsia sosiedade ka komunidade, se feto ida iha koñesimentu di’ak ba planu programa polítika públika, bele deside nia an atu bele kandidatu an iha elisaun komunitária, presidente no primeira minístra tuir saida mak lei haruka importante mak priense kritéria sira. Involvementu feto iha vida polítika halo influénsia ba dezenvolvimentu nasionál  ativamente iha polítika nia laran, bele direita no indireita tuir kondisaun.

Partisipasaun feto iha vida polítika tuir definisaun Miriam Budiarjo nian hateten katak partisipasaun polítika hanesan atividade ema ka grupu ne’ebé involve ativamente iha vida polítiku, liuhusi dalan hili líder estadu ho direitamente ou indireita nune’e bele fó influénsia ba desizaun governu nian (public Policy).

Miriam Budiarjo “mengartikan partisipasi politik sebagai kegiatan  seseorang atau sekelompok orang untuk ikut secara aktif dalam kehidupan politik, dengan jalan memilih pimpinan negara dan secara langsung atau tidak langsung mempengaruhi kebijakan pemerintah.

Partisipasaun feto iha vida polítika ne’e hanesan atividade ne’ebé mak ema halo liuhusi dalan demokrásia fó votu ba lider idaidak iha eleisaun jerál, partisipa iha reiniaun jerál, militante ka simpatizante ba partidu polítiku no sai membru ba grupu ka movimentu tuir nia interesse rasik. Hala’o kontaktu ho funsionáriu governu ka membru parlamentu ho asuntu ne’ebé sai kestaun, diskute direita ho demokrátiku partisipasaun polítiku ho importánsia hodi fó oportunidade ba feto.

Impaktu Pozetiva

Direitu ba feto hodi partisipa iha vida polítika ida ne’e reprezenta iha lian polítika, partisipasaun bele asegura feto sira nia kestaun no interese hodi konsidera iha polítika sira, kria eapasu inkluzibilidade ba estadu de diretu demokrátiku ida ne’e. Feto nia ezisténsia iha vida polítika promove no hasa’e kualidade lian feto, muda mentalidade sosiedade nian no dominasaun sistema patriarkia.

Partisipasaun feto nia ho direitu tomak bele lori aespetativa no valor oin-oin iha vida polítika, ekonómia, kultura no sosiál dignifika feto nia kompeténsia no servisu sira. Sosiedade patriarkia no kapitalizmu sira nein konsidera feto no tau feto hanesan klase segundu iha servisu domestika. partisipasaun sira ne’ebé mak feto sira deside no organiza an hodi ba aprende ka lidera iha instituisaun públiku no privadu sira, muda konstrusaun sosiedade nian ne’ebé mak haterus feto sira.

Direitu ba feto iha vida polítika hodi enkoraja demokrásia ida ne’ebé mak mais transparánsia no inkluzaun, hodi hato’o aspirasaun feto nian iha desizaun polítiku sira, diskute no deside ba prosesu dezenvolvimentu estadu ida ne’e nian. Aumenta tan lejitimidade no responsabilidade polítika, hodi hametin igualidade entre mane no feto iha funsionamentu makina estadu atu labele lakon le’et de’it feto sira nia direitu hanesan sidadaun Timor-leste.

Partisipasaun iha vida polítika feto sira nian ne’e mós bele promove no la’o tuir matan dalan konstituisaun Repúblika Demokrátiku Timor-Leste nian iha Artigu 63 (Partisipasaun polítiku sidadaun sira-nian) 1. Partisipasaun diretu no ativu hosi feto no mane sira iha moris polítika nian mak nu’udar kondisaun no instrumentu fundamentál sistema demokrátiku ninian. 2. Lei halo promosaun kona ba igualdade direitu síviku no polítiku nian no la diskrimina kona ba seksu iha asesu ba kargu polítiku nian.

Espetativa jurídiku lei ne’ebé hakerek ona iha artigu 63 katak vontade husi feto sira nia partisipasaun atu hametin sira nia lideransa no sai anspirasaun ba jerasaun sira tuir mai, hanesan istória ne’ebé mak ita nia heroina sira luta ba libertasaun nasionál sira husik hela mai jerasaun ohin loron, nafatin hatutan no kontinua hodi luta no partisipa iha vida polítika. Feto sira-nia envolvimentu iha polítika bele motiva feto sira seluk hodi bele partisipa direita iha kuadrus polítikus, hetan podér no organiza nia maluk feto seluk.

Habki’it feto sira liuhusi formasaun profisionál, haforsa kontinuasaun feto sira nia komitmentu, halo kapasitasaun, fortifika no habrani feto nune’e bele foti desizaun iha nível nasionál no municipal sira.Fó formasaun sira iha area importante sira hanesan lideransa, jestaun, akuntabilidade, finansas inklui polítika públika  i administrasaun hodi bele halo jestaun ida ne’ebé mak di’ak iha futuru.

Impaktu Negativa

Direitu ba feto hodi partisipa iha vida polítika sai hanesan dezafiu bo’ot, barreira sira ne’ebé satan hela feto sira atu labele halo polítika mak sistema dominasaun husi mane sira hakesi netik feto sira atu labele partisipa iha polítika. Mane sira konsidera feto sai hanesan makina ka instrumentu oinsá bele reproduz jerasaun no halo de’it servisu uma laran.

Impaktu ba feto sira sai hanesan problema estruturál ne’ebé mak forma husi kulturál ka tradisaun konsidera feto hanesan tipu servisu nian, servi de’it familia sira iha uma, laiha direitu foti desizaun ba sira nia-an hodi bele partisipa iha vida polítika, ekonómia no kultural.

Falta apoiu ba direitu no liberdade atu partisipa iha vida polítika, laiha empoderamentu ba feto sira atu envolve an iha polítika, maske oras ne’e grupu organizasaun no movimentu sosiál no governu sira hanoin atu halo ida ne’e maibé partisipasaun feto nafatin menus.

Realidade balun ke partidu polítiku sira mós bele esplora no esploita feto sira liu-husi diferensa jéneru ba interese polítiku. aktus hira hanesan ne’e mak la muda mentalidade feto sira nian atu bele organiza an no nia maluk feto sira hodi reziste iha estrutura polítika sira ne’ebé sei domina husi mane, modelu ida ne’e halo partisipasaun feto menus liu.

Bareira ba feto sira iha podér lokál, munisipal no nasionál sira durante iha ukun rasik-an ida ne’e liga liu ba polítika igualidade jéneru, mane sira la fó oportunidade ba feto, tan dominasaun mane sira liga ho asuntu kulturál hamate totál potensiál feto sira nian no sai preokupasaun bo’ot ba sosiedade feto sira iha ohin loron.

Análizasaun Dadus Ba Partisipasaun Feto Iha Vida Polítika

Tuir dadus ka relatóriu ne’ebé Secretário Estado Igualidade (SEI) halo partisipasaun feto iha vida polítika mak hanesan, iha Parlamentu Nasionál feto asume kargu hamutuk 37% iha membru Governu hamutuk 15%, feto hola Parte iha Prezidente Autoridade Lokal Munisipiu 15%, Feto hola parte hanesan Administradora Postu Administrativu 6%, feto hola parte hanesan xefe suku feto hamutuk 4% no feto hola parte iha xefe aldeia hamutuk 6%.

Dadus ne’ebé mak akresenta iha leten hatudu katak direitu ba feto hodi partisipa iha vida polítika iha, maibé kuantidade ne’ebé mak ki’ik liu kompara ho mane sira. Husi dadus ne’e mós atu lori ita ba analiza ho maneira ida ein jerál katak partisipasaun feto iha vida polítika iha timor-leste la maksimu signifika sistema patriarkia ka dominasaun mane sei buras, ita bele anota katak feto barak mak ohin loron sei izola sira nia an, tan sistema kulturál entaun servi de’it ba familia maske to’o ona sékulu XXI.

Obrigasaun estadu ida ne’e nia papel hodi halo sosializasaun no kampaña direitu feto nian menus liu, oinsá bele empodera feto sira hodi tuir formasaun no asesu ba edukasaun sira. Iha kontituisaun artigu 6 (Objektivu Estadu nian) iha aliña j) Hamoris, promove no garante biban no leet ne’ebé hanesan ba ema feto no mane. Artigu 19 (Klosan sira) 1. Estadu foti no fó barani ba klosan no feto-raan sira, atu sira bele hako’ak metin unidade nasionál, bele hari’i fali, tuba no haburas nasaun ne’e. 2. Estadu sei halo buat hotu-hotu ne’ebé nia bele, atu tulun edukasaun, saúde, formasaun profisionál ba klosan sira.

Perspetiva ba artigu ka lei ida ne’e lakon le’et de’it ba parte governu sira nia responsabilidade tanba la konsege tulun feto sira iha nível edukasaun no formasaun profisionál sira hodi promove feto-raan sira ne’ebé mak iha Timor-leste. Ho motivasaun ida husi dadus ne’e ita bele análiza katak durante ne’e parte relevante sira ladun tau impotánsia ba asuntu hakbi’it feto iha vida polítika, tanba dadus ne’ebé mak aprezenta husi Secretário Estado Igualidade (SEI), liu husi média Agência tatóli.tl iha loron 28 fulan Maiu Tinan 2024 hato’o husi jornalista Arminda Fonseca no nia editora Julia chatarina.

Empodera feto sira

Estadu ka sosiedade tomak atu fó oportunidade ba feto sira ho nia direitu no liberdade hodi pertisipa iha vida polítika, tanba objetivu husi partisipasaun polítiku atu fó influénsia ba mekanismu governasaun, atraves ne’e mós bele hasa’e númeru partisipasaun feto iha vida polítika iha interesse demokrásia nian. Direitu ba feto atu hola parte iha desizaun polítika nu’udar maneira ida hodi halo kontrolu ba sistema ne’ebé lao hela, involve feto iha polítiku nu’udar média ida hodi dezenvolve sistema polítiku ne’ebé sempre domina husi mane.

Direitu ba feto iha vida polítika haree ba importánsia no desempeñu feto sira iha prosesu demokrátiku no kona-ba involvemtu husi feto iha prosesu toma desizaun polítika. Importante ba atu garante katak feto sira iha direitu ne’ebé hanesan ho mane sira atu partisipa iha prosesu polítika no atu iha vóz balansu durante prosesu hotu.

Harii kapasidade no enkorajamente feto sira atu partisipa iha eleisaun no prosesu demokrátiku. Ezije sistema ne’ebé bele garante reprezentasaun feto iha papel polítika, hanesan sistema kuóta ida hodi investiga no rezolve situasaun ida ne’ebé feto sira sei hetan diskriminasaun no dezavantajen iha vida polítika, reforsa programa sensibilizasaun jéneru atu hadia mentalidadde públiku kona-ba involvimentu feto iha vida polítika

Maske feto sira hetan dezafius balu iha vida kulturál no sosiál, maibé partisipasaun husi feto iha vida polítika mak buat ne’ebé importante tebes atu halakon dezigualidade no estabelese estruktura ne’ebé reprezenta intresse hotu-hotu, atu sosiedade ida ne’e moris sein diskriminasaun, hodi atinje objetivu ida ho susesu no sustentabilidade iha país ida ne’e.

Bibliográfia

Livru:

  • Buibere hamriik ukun rasik an
  • Miriam Budiarjo “dasar-dasar ilmu polítik” “Pengetahuan politik di halamam 8.
  • Herbert McClosky “The American voter” diterbitkan di tahun 1960 mendifinisi partisipasi polítik di halamam 311.
  • Ramlan Surbakti Memahami ilmu politik, Penerbit PT Gramedia widiasarana Indonesia 1992,pag 140

Dokumentus:

  • Konstituisaun Repúblika Demokrátiku Timor-Leste (K-RDTL) 2002.

Fontes internet:

Deixe um comentário

O seu endereço de email não será publicado. Campos obrigatórios marcados com *